Sliman i "Priamovo blago"

[zeljketa]

Prevedeno i sastavljeno od dvadesetak tekstova sa interneta.Pri pisanju teksta koristen i dnevnik "teta Sofije"-zvane Sofija "Svabica"(famili ja sa majcine strane)koji se prenosi sa koljena na koljeno.

Istrazivaci tog vremena su se smjeskali kada se bogati, njemacki poslovni covjek Hainrik Sliman(Heinrich Schliemann),koji nije imao nikakvo arheolosko iskustvo,uputio 1860 god. na obale Egejskog mora sa cvrstom namjerom da dokaze postojanje Troje.Vec kao dijete Sliman dolazi u dodir sa starogrckim herojskim pricama i on je bio ubjedjen da su one potpuno istinite.San da pronadje izgubljene gradove Troju i Mikenu ga je pratio cijeli niz godina u kojima je gradio uspjesnu karijeru u poslovnom svijetu toga doba.
Sa 45 godina starosti on odlucuje da napusti luksuzni zivot kojim je zivio da bi pronasao izgubljeni svijet Troje.Sve sto je ponio sa sobom bilo je dovoljno novca da bi finansirao istrazivanja,cvrsta odlucnost da pronadje Troju i primjerak Homerove Ilijade u kojoj je ,po njegovim tvrdnjama,nasao polazne osnove za svoja istrazivanja .Mnogi naucnici tvrde da to nije tacno,nego da su mu inspiracija bili pronalasci njegovih predhodnika:Charles Mc Laren(koji je jos 1822.sugerisao da je Hesserlik moguca lokacija Troje),kao i Frank Calvert(koji je jos 50-ih i 60-ih godina vrsio probna iskopavanja na ovom terenu ,ali nije uspio dostici sloj iz Bronzanog doba zato sto mu Londinski Muzej nije odobrio subvenciju od 100 funti koju je on trazio)
Dolaskom u Tursku,on pocinje ispitivati okolinu sela Pinarbasi,gdje bi se trebala nalaziti Troja.Ali polozaj terena ,kao i nekoliko drugih cinjenica ,nisu odgovarale Homerovom opisu u Ilijadi sto ga navodi da napusti taj teren.Nesto dalje,u Hissarliku,on pronalazi prostor od kojeg je mnogo vise ocekivao.Na tom mjestu,udaljenom otprilike jedan sat hoda od mora ,uzdizala se jedna uzvisica sa ravnim vrhom.Sliman zapocinje sa kopanjem i njegova upornost i vjerovanje bivaju nagradjeni.
Tijekom narednih godina on ne otkriva jedan,nego devet gradova,izgradjenih jedan iznad drugog.Pitanje je bilo jedino koji od njih je Troja?Sliman predpostavlja da bi to mogao biti drugi ili treci slij odozdo.Na to ga je navela cinjenica da je na tom mjestu pronasao tragove vatre ,kao i jedan broj zidova koji su vrlo lako mogli biti zidovi palace posljednjeg trojanskog kralja Priama.Naposlijetku, nesto malo prije nego sto je Sliman htio stati sa otkopavanjima,on u "predjelu palace"pronalazi nesto fantasticno.On otkriva blago koje se sastojalo od zlata i nakita;"Priamovo blago".Govori se o tome da je,kada su naisli na metalne predmete,radnicima dao slobodan dan pod izgovorom da je to povodom njegovog rodjendana,a da je,po njihovom odlasku,sam nastavio iskopavanje.Pronadje no blago ilegalno prenosi u Grcku,gdje mu je boravila supruga,a zatim u Njemacku.Tamo ove zlatne predmete poklanja Berlinskom muzeju gdje su bili i izlozeni do 1945.kada nestaju na misteriozan nacin.Tek nakon pada komunizma Rusija priznaje da je ovo blago ,zajedno sa mnogim drugim umjetninama,odnijela kao naknadu za pretrpljena stradanja ruskog naroda za vrijeme rata.Sada ovo blago pored Njemacke potrazuju Turska i Grcka.

Jedan americki tim arheologa je tridesetih godina dvadesetog vijeka ispitivao jos nekoliko neodkopanih djelica ovog kompleksa.Oni su dosli do zakljucka da je sloj u kom je Sliman pronasao blago star izmedju 2500-2200 god p.n.e.Blago po ovome pripada periodu ranog bronzanog doba,dok se trojanski rat smjesta u period starog bronzanog doba(oko 1200-te p.n.e.) Naucnici nisu u pitanje doveli samo datiranje ovog nalaza,nego i njegovo porijeklo.U 70-im i 80-im god.20-og vijeka pocinje se istrazivati to koliko se moze vjerovati Slimanu.Nakon ispitivanja njegovih dnevnika dolazi doslo se do zakljucka da je Sliman neprecizan o samoj lokaciji na kojoj je blago pronadjeno.U daljem ispitivanju vjerodostojnosto Slimanovih navoda istrazivac David Traill u svojoj knjizi "Schlimann of Troy"(1995) dolazi do zakljucka da je Sliman u svojim dnevnicima cesto "zaobilazio istinu"Tako izgleda da su Slimanove napete price o njegovoj zeni Sofiji, koja mu pomaze u pronalazenju i iznosenju blaga iz Turske, prilicno preuvelicane.Sofija je tokom istrazivanja boravila u Grckoj.Povis toga izgleda da su neki komadi nakita vec bili opisani i prije nego sto ih je Sliman"pronasao".Tri ll zato zakljucuje da su dijelovi ovog blaga skupljani tokom duzeg perioda i da poticu iz razlicitih otkopavanja,a ne iskljucuje ni mogucnost da je kolekcija dopunjena falsifikatima.

Sjaj Slimanovog imena je od strane mnogih istrazivaca prilicno umanjen.Tako mu se spocitava da je grubim metodama otkopavanja(cak iza to doba kada se nisu sprovodile prefinjene arheoloske tehnike)nepovratno ostetio ovaj kompleks,kao i to da je on na pocetku bio samo lovac na blago.I pored ovoga on je za mnoge ostao pravi heroj.To je,izmedju ostalih, i misljenje istrazivaca Eastona.On priznaje da svi dijelovi nakita ne pripadaju Priamovom blagu,ali da je najveci dio pronadjen isti dan i na istom mjestu.Po Eastonu je Sliman taj koji je pronasao najvece i najzanimljivije blago svih vremena.
Slimanovi radovi su jos uvjek od velikog znacaja;on je otvorio vrata prema nepoznatom svijetu koji je Homer opjevao u djelima "Ilijada"i "Odiseja".To da je Sliman svoju pricu napravio ljepsom nego sto je ona bila u stvarnosti,lezi u duhu vremena 19-og vijeka.Arheologija je tada bila jednostavno kopanje blaga,a ne prava nauka.To ne umanjuje vrijednost iskopavanja u Troji.

Na slikama su Sliman i njegova zena , nekoliko predmeta iz "Priamovog blaga",kao i grafika na kojoj su predstavljeni svi slojevi koje je Sliman pronasao.

I oko 2950-2500 p.n.e.
II oko 2500 p.n.e.
III oko 2500-2300 p.n.e.
IV oko 2200-2100 p.n.e.
V oko 2100-1800 p.n.e.
VI oko 1800-1250 p.n.e.
VII oko 1200-1000 p.n.e.
VIII oko 950- 85 p.n.e.
IX oko 500 n.e.

opa fine stvarcice

[Enigma]

Čestitam na temi i ako možeš pronađi još snimaka nalaza, bilo je tu čudesa.