Istorija gradova - Ilok

Evo i nešto podataka vezanih za ovaj lepi gradić sa bogatom istorijom.
Preuzeto sa portala www.ilok.biz , sajta Instituta za arheologiju Hrvatska i HRZ-a

--------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

IZ PROŠLOSTI ILOKA

Arheološki nalazi svjedoče o bogatom kulturnom naslijeđu na području Iloka, što potvrđuju mnogobrojni nalazi od kamenog doba. U tvrđavi se može pratit neprekinutost življenja od vremena eneolita, tj. Od 2400. godine prije Krista – početka bakrenog doba, te brončanog razdoblja, kada je postojalo naselje vinkovačke kulture, do naših dana.

na slici: Istraženi ukopani objekt bosutske kulture

U vrijeme Rimskog carstva, na mjestu gdje je Ilok nalazila se konjička utvrda Cuccium. Iz tog razdoblja lijep je broj vrijednih nalaza: sarkofazi, djelovi nadgrobnih spomenika, a 2000. godine pronađena je nadgrobna ploča s latinskim natpisom. Rimljani su donijeli plemenitu vinovu lozu na ovo područje, može se reći da je ona živi spomenik rimske kulture.

Detalj ranorimskoga groba,

Cuccium je imao vodovod s izvora Vodena glava, pet kilometara južno od utvrde, o čemu svjedoče kreamičke vodovodne cijevi, koje se nalaze po gradu.

Obilje je nalaza iz vremena seobe naroda i srednjeg vijeka. Bogatstvo događanja na prostoru Iloka, može se pratiti kroz materijalne svjedoke prošlosti i kroz pisanu građu.

Fina, siva rimska keramička zdjela stjenki tankih 1mm sastavljena je od 55 ulomaka. Rađena je na lončarskom kolu, a datira u 1. st.

Najraniji poznati spomen Iloka potječe iz 1317. godine u dokumentu koji je izdao vlasnik grada magister Nikola, sin Ugrina i unuk Poušov iz roda Csak, koji uzima ime „Iločki“. Pretpostavlja se da je Ugrin izgradio utvrdu krajem 13. st. ili početkom 14. st. U pisanim spomenicima u tvrđevi se spominje više crkava i samostana.

Smrću Nikolinog sina Ladislava izumire obitelj Csak-Iločki, hrvatsko-ugarski kralj Ludovik raspolaže njihovim posjedima, a 1365. godine glavni posjed, Grad Ilok daje palatinu Nikoli Kontu i njegovom nećaku Ladislavu. Poslije obitelj uzima naziv „Iločki“, a najpoznatiji član je Nikola Iločki (oko 1410. – 1477.), bio je kralj Bosne od 1471 do smrti, 1477. godine, kovao je vlastiti novac. Nikolu je kao gospodar imanja naslijedio sin Lovro (oko 1460. – oko 1525.). Uz tvrđavu i dvor gospodara grada, uz više crkava i kapela, u gradu je postojala bolnica i ubožnica. Temelji srednjovjekovnih crkava otkriveni su u tvrđavi.
Istraženi dio gotičke dvorane i sjevernog zida s kontraforom gotičkog dvora knezova Iločkih

Hrvatsko – ugarski kralj ladislav 1453. godine dao je Iloku privilegije grada, a u svečanom obliku Statut grada potvrdio je kralj Ludovik II 1525. godine. Statut je likovno opremio minijaturist Juraj Julije Klović (1498. – 1578.) koji je naslikao i grb grada.

Drugi vrijedan pisani sponemik grada Iloka je djelo „Čudesa brata Ivana Kapistrana“ iz 1460. godine. U „Čudesima“ se u Iloku spominju mnoga zanimanja, među njima i učitelja – literat, gradski notar, što svjedoči o kulturnom i gospodarskom razvoju grada. U popisima sveučilištaraca u Beču od 1453. godine do 1630. godine više je studenata iz Iloka.

Osmanlije su gospodari Iloka od 1526. do 1688. godine. U gradu su sačuvani spomenici islamske kulture turbe – grob uglednog turčina i hamam – obredno kupalište.

Austrijski car Leopold je 1697. godine poklonio Ilok i posjede u Srijemu obitelji Odescalchi kao naknadu za pomoć pape Inocenta XI. Odescalchi (1611. – 1689.) od 336,000 forinti za vojnu protiv osmanlija. Prvi vlasnik posjeda bio je Livio Odescalchi (1652. – 1713.) koji se istakao kao vojskovođa u obrani Beča 1683. godine... nastavak teksta na portalu ilok.biz
------------------------------------------------------------------------------

Inače, koliko sam upoznat, arheolozi obavljaju obimna istraživanja na prostoru tvrđave već godinu-dve. Nadam se da će biti još zanimljivijih nalaza

[Enigma]

Bravo Lazare, odličana priča.

Nije "odličana" već "odsremoslavonac a" U svakom slučaju hvala Nisam mogao naći još fotografija nalaza na netu, ali se nadam da će ih biti u dogledno vreme...