arheo nalazista u bosni i hercegovini

[banebeograd]

• Bosna i Hercegovina je postala veliko arheološko nalazište, istraživanja i otkrića se dešavaju na raznim lokalitetima, a nerijetko se dešava da građani čak i u svojim dvorištima pronalaze ostatke istorije i vrijedne predmete koji su svjedočanstva drevnih vremena.


I arhelozi tvrde da BiH ima veoma mnogo arheloških nalazišta, te pozivaju građane da sve što pronađu od predmeta donesu u muzeje. Za ostatke starih građevina nadležni su zavodi za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS i FBiH. Stručnjaci, ipak, upozoravaju građane da ne očekuju previše od pronalska u dvorištu, naročito ne da se obogate.
A da u državi leži ogromno arheološko bogatstvo svjedoče otkrića ilirskih brodova, rimskih bazilika, predmeta iz doba antike...




BOGATSTVO HUTOVOG BLATA
Desilo se u Hutovom blatu, nedaleko od Čapljine, najnoviji je pronađeni arheološki lokalitet u BiH, koji bi svojim značajem mogao nadmašiti sva dosadašnja nalazišta u našoj državi. Stručni arheološki tim, predvođen mr Snježanom Vasilj, nedavno je na ovom lokalitetu na dnu jezera (na oko osam metara dubine ispod mulja i blata), pronašao savršeno očuvane ostatke brodova starih 2.100 godina, za koje znanstvenici tvrde da pripadaju ilirskim plemenima koja su naseljavala ovo područje. Još nije potvrđeno da brodovi pripadaju Ilirima, ali svi arheološki dokazi upućuju na to.

Nalazište je senzacionalno tim prije što je, kako tvrde stručnjaci, prvi put u povijesti da su otkriveni ilirski brodovi, za koje se do sada znalo samo iz grčkih i rimskih opisa.

No, to nije sve. Na ovom lokalitetu znanstvenici su pronašli prije nekoliko dana ilirsku gradinu (naselje) i groblje (također staro oko 2.100 godina), a vjeruju kako je na ovom jezeru postojala i luka.

"U jezeru smo pronašli veliki broj amfora i za sada dva broda, a vidjet ćemo što ćemo daljim istraživanjem otkriti. Da je u neposrednoj blizini jezera postojalo i naselje dokaz su nam svi nalazi koji dolaze s kopna i znamo da se tu kontinuirano živjelo kroz dugi period. To je ovim nalazima potvrđeno, a to potvrđuje i groblje koje ste vidjeli. Sve što smo pronašli datira iz perioda od prije 2.100 godina i više", kazala je Melisa Forić, stručna suradnica Centra za balkanološka istraživanja Akademije znanosti i umjetnosti BiH, ujedno i član istraživačkog tima profesorice Vasilj.

Zanimljivo je da je nalazište na imanju Milenka Krešića, koji je vlasnik jednog od najvećih posjeda u BiH.

"Ja znam za ova nalazišta cijeli svoj život. Još kao dijete dok sam s ocem lovio ribu u jezeru vidio sam amfore na dnu. Otac i ja smo kukama izvadili dvadesetak amfora i predali ih tadašnjem muzeju u Čapljini, ali u ratu tim amforama se izgubio svaki trag. A keramiku nalazim gdje god pođem kopati", rekao je Krešić.

Vasiljeva dodaje da su pred njenim timom dugotrajna istraživanja koja mogu potrajati i nekoliko godina.

"Sada istražujemo groblje koje smo nedavno pronašli, no pred nama je mukotrpno iskopavanje gradine, a ne smijemo zaboraviti ni brodove, koji su još na dnu jezera. Potrebno je otkopati 32 metra četvorna oko svakog broda, a dnevno je moguće otkopati oko dva. Tko zna što sve skrivaju dubine ovog jezera. Amfore su razbacane po cijelom dnu", objašnjava Vasiljeva, najavivši kako će njen tim ovoga ljeta pokušati ući u trag luci "jer se sav pronađeni materijal nekako morao prevoziti do kopna".

MNOGO NALAZIŠTA, A MALO ARHEOLOGA U RS
Najnoviji pronalazak arheoloških ostataka u RS desio se prošlog mjeseca, kada je Momir Vukelić na brdu Vilin vis u Bronzanom Majdanu kod Banjaluke kopajući pronašao metalni pečat pomoću kojeg je kovan zlatni novac, kamenu glavu ženske figure, te krhotine keramičkih vaza.

"Pronašao sam i željezne šiljke strijela, metalne korpe, komadiće venecijanskog stakla, set noževa i kamene kugle, koje su prema procjenama arheologa služile kao oružje, za katapult ili praćku", priča Vukelić.





Takođe, jedno od značajnijih arheoloških istraživanja dešava se na lokalitetu Petropavlovog manastira kod Trebinja.

Stručnjaci su pronašli zidove, grobove i ostatke ranohrišćanske bazilike ispod temelja stare crkve svetog Pavla, kao i novčić s likom cara Konstantina, što zajedno s većinom pronađenih predmeta, kao što su ukrasi i keramika, nedvojbeno ukazuje da sve to potiče iz ranohrišćanskog perioda, odnosno od 4. do 6. vijeka naše ere.

Ova najnovija otkrića oborila su dosadašnju tezu da je ovo benediktinski manastir iz 10. ili 11. vijeka.

"Pronađeno je mnogo pokretnog materijala iz rimskog perioda, odnosno 2. i 3. vijeka, ali istražen je tek dio prostora", izjavio je Aleksandar Ratković, arheolog koji je predvodio ekipu na istraživanju ovog lokaliteta.

Stručnjaci ovaj lokalitet smatraju jedinstvenim na prostoru čitave BiH. Petropavlom manastir renoviran je 2000. godine, a tri godine kasnije proglašen je nacionalnim spomenikom BiH, međutim poslije završetka arheoloških istraživanja mogao bi biti kandidovan za UNESCO-vu listu Svjetske kulturne baštine.

Goran Kalinić, arheolog u Zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa RS, naveo je da je veliki problem pokriti sva nalazišta, s obzirom na mali broj arheologa koji rade u RS.

"Prinuđeni smo da nalazišta ostavimo pod zemljom, gdje su najbolje zaštićena i da kasnije vršimo iskopavanja. Zbog toga moramo insistirati na uvođenju obaveze za investitore koji počinju gradnju da finansiraju areheološko istraživanje prije početka radova, na lokaciji na kojoj se planira gradnja. To je praksa u ostalim zemljama, a takve mjere doprinijele bi popularizaciji i komercijalizaciji arheologije", rekao je Kalinić.

Naglasio je da sada investitori koji pronađu arheološke ostatke ili prećute pronalazak ili ga prijave ali moraju obustaviti gradnju do završetka istraživanja.

Kao najznačajnija nalazišta koja se i dalje ispituju na području RS Kalinić je naveo istraživanje paleolita sjeverne Bosne u Klašnicama te Manastirice u Kijevcima.

"U saradnji s Univerzitetom u Kembridžu počeli smo istraživanje u kojem je nađeno oko 50 novih lokaliteta iz srednjeg paleolita. Zahvaljujući tome što se nađe na ovom lokalitetu znaće se mnogo više o slici Evrope u tom periodu", rekao je Kalinić.

Lokalitet Manastirice u Kijevcima karakterističan je po kontinuitetu od antike do srednjeg vijeka.

"Za vrijeme antike tu je bila vila rustika, a u srednjem vijeku manastirska crkva. Ovaj lokalitet, koji se još istražuje, pomijera datume u prošlost za oko stotinu do dvije stotine godina", naglasio je Kalinić.

ARHEOLOŠKI PARK ILIDŽA
Jedno od najznačajnijih arheoloških područja u Sarajevskom kantonu je Ilidža kod Sarajeva, a u svijetu su poznati pronađeni ostaci iz neolita na području ilidžanskog naselja Butmir. Na Ilidži je, takođe, bila rimska kolonija Aque S, iza koje su pronađeni mnogi arheološki ostaci. Međutim, stručnjaci Zemaljskog muzeja BiH i Muzeja grada Sarajeva naglašavaju da je Ilidža i dalje veliko potencijalno arheološko nalazište. Dokazao je to i tim italijanskih eksperata iz Torina, koji su 2005. godine obavili avionska snimanja Ilidže kako bi utvrdili nova arheloška područja. Snimci su pokazali da postoje tragovi antičkih ostataka oko ilidžanskih hotela, a kao krajnji rezultat projekta trebalo bi da bude arheološki park Ilidža. Italijani su uradili i idejni projekat arheološkog parka i potom aplicirali Evropskoj uniji, od koje se očekuje novac za uređenje parka.

Adnan Muftarević, kustos Muzeja grada Sarajeva, kazao je da su prva arheološka istraživanja na Ilidži počela u vrijeme Austrougarske 1893. godine. Tada su otkriveni temelji značajnih rimskih građevina, ostaci keramike, stakla, oružja...

"Rimljani su pokorili Ilire na ovom području u 9. godini nove ere. Naznačajnije nalazište je Ilidža, koja je bila rimska kolonija Aque S. Aque S, što znači banja, bila je rimsko upravno i kulturno sjedište sarajevske oblasti", kaže Muftarević. Prva sistematska istraživanja su rađena od 1950. godine do sredine šezdesetih godina prošlog vijeka. Tada su pronađeni ostaci rimske banje i ostalih građevina u blizini ilidžanskih hotela. Nakon više od 30 godina, dolaskom italijanskih aksperata, Ilidža je ponovo postala zanimljivo arheološko nalazište.

"Puno toga nije istraženo i na Ilidži se sigurno može još toga naći. Arheološki park koji planiramo uraditi na Ilidži je svakako potreban kako bismo zaštitili svoju kulturnu baštinu", ističe Muftarević.

Zilka Kujundžić-Vejzagić, muzejski savjetnik u Zemaljskom muzeju BiH, kaže da je područje Ilidže veoma bitno i zbog iskopina iz neolita.

"Kada su Austrougari počeli istraživati na Ilidži, na Butmiru su pronašli ostatke zemunica i keramike iz neolita. Utvrđeno je da su ti predmeti pripadali ljudima koji su živjeli od 4.900 do 4.700 godine prije nove ere. Tada je pronađeno oko 90 figura ljudi i manji broj životinja. Te figure i ostali predmeti su toliko zaprepastili javnost da je taj period nazvan butmirska civilizacija", podsjeća Kujundžić-Vejzagićeva.

Nakon Austrougarske, veća istraživanja rađena su poslije Drugog svjetskog rata i tada su otkrivene nove zemunice, ali i nadzemne kuće. Kujundžić-Vejzagićeva izražava žaljenje što na području Butmira nije izgrađen arheološki park i što lokalna zajednica ne poklanja veću pažnju arheološkim lokacijama.

"Butmir je bio veoma interesantno područje, ali bespravna i legalna gradnja uništila je potencijalne arheološke lokacije. Imamo Zakon o zaštiti arheološke baštine, ali ga niko ne poštuje. Po tom zakonu ne može se graditi na nekoj lokaciji ako ona nije prethodno arheološki istražena", kazala je Kujundžić-Vejzagićeva.

PODIJELJENA MIŠLJENA OKO PIRAMIDA
U jesen 2005. godine Semir Osmanagić, do tada nepoznati biznismen koji je nakon odlaska iz BiH u SAD ostvario svoj poslovni san, izazvao je senzaciju smjelom tezom o postojanju piramida u brdima kod Visokog.

Osmanagić, koji formalno nema arheološko obrazovanje, ali je iz hobija proučavao piramidalne građevine širom svijeta, nakon izviđanja brda Visočica iznad Visokog iznio je hipotezu o postojanju senzacionalnog piramidalnog konglomerata.

"Otkrili smo najveću arheološku tajnu u Evropi svih vremena. Na starom kontinentu zvanično ne postoje piramide koje su gradile drevne civilizacije. Tačnije, nisu postojale sve do danas", ubjedljivo je tvrdio Osmanagić.

U tim periodu on je, podržan od kustosa lokalnog muzeja i na krilima medijskog interesa za ovu neobičnu informaciju, izvršio preliminarna ispitivanja. U svoja istraživanja uključio je i neke priznate stručnjake. Međutim, sve ovo zvanična nauka i arheologija u BiH uglavnom je šutke posmatrala, vjerovatno očekujući da će se pompa o visočkim piramidama stišati poput priče o Gabeli kao pravoj i istinskoj Troji.

Međutim, Osmanagić nije zaustavljao svoj zahuktali projekat istraživanja "visočke doline piramida". U proljeće prošle godine pokrenuo je opsežna istraživanja u koja su bili uključeni stručnjaci iz Egipta, kao i drugih, uglavnom islamskih zemalja. Formirana je Fondacija "Arheološki park: Bosanska piramida Sunca", koju su počeli da finansiraju velike firme, uglavnom iz Visokog, ali kasnije i druge firme iz BiH.

Uprkos sada već oštrim kritikama zvanične nauke (diplomirani arheolozi i ugledni kulturni radnici proglašavali su Semira Osmanagića šarlatanom i manipulatorom, a njegova iskopavanja ublehom), istraživanja na Visočici i okolnim brdima trajala su tokom cijele 2006. godine. Osim stručnjaka, za piramidama je tragalo i na stotine volontera koji su nerijetko dolazili i iz dalekih zemalja jer su bili uvjereni da prisustvuju "novom pisanju historije".

Iako je "piramidalna groznica" malo splasnula, radovi su otpočeli i ove godine, a čelnici Fondacije najavljuju da će se u okolini Visokog piramide otkopavati narednih desetljeća.

POTREBNA BRIGA DRŽAVE
Za razliku od podijeljenih mišljena oko visočkih piramida, arheolozi i priznati stručnjaci se slažu da Bosna i Hercegovina posjeduje veliko arheološko blago i upozoravaju da briga države prema istorijskoj i kulturnoj baštini nije na zadovoljavajućem nivou.

"Sad se radi autoput i niko ne postavlja pitanje da li prije toga treba da se urade arheološka istraživanja. To znači da država ne brine o svom kulturnom nasljeđu. U Evropi takve stvari se ne smiji događati", kazala je Kujundžić-Vejzagićeva.

Arheolog Kalinić tvrdi da postojeći istraženi lokaliteti u BiH nisu komercijalizovani i iskorišteni na pravi način.

"Turistima su interesantne građevine, ali i one moraju imati prateće sadržaje, tako da je jedini svijetli primjer korištenja istorijskih ostataka tvrđava u Doboju", dodao je Kalinić.

"Najstariji ostaci od prije 100.000 godina"
Zilka Kujundžić-Vejzagić kaže da su najstariji arheološki ostaci u BiH pronađeni kod Bosanskog Šamca i pretpostavlja se da su stari oko 100.000 godina. U bijambarskoj pećini pronađeni su arheološki ostaci iz paleolita, stari do 13.000 godina. Na lokalitetu Pod lipom kod Sokoca pronađeni su ostaci neandertalca stari 40.000 godina. Kujundžić-Vejzagićeva kaže da sjeverna Bosna i područje Hercegovine obiluju ostacima iz najstarijih vremena.

copy -paste www.novosti.ba