Narodi koji su naseljavali evropu prije par hiljada godina

[Vumi]

Jedna stvar me uvijek mucila pa cu zato otvoriti ovu temu.
Uvijek se govorilo da su ove ili one krajeve naseljavali ovi ili oni narodi u ovo ili ono vrijeme. Koliko ja znam nema bas puno naroda koji se spominju prije kelta. Mene zanimaju neke stvari u vezi svih tih naroda. Kada pogledate recimo one bronzane sjekirice - one se mogu pronaci u svim danasnjim drzavama pa i u V.Britaniji. Mene zanima, da li su tada bili isti narodi na svim tim podrucjima, jer gledajuci ove sjekirice, sve su skoro istoga oblika a i namjena im je bila ista. Posmatrajuci takodje razne fibule, nakit i sl, meni se opet cini da se tu raidilo o istim narodima. Kako su recimo u V.Britaniji dosli na ideju da naprave iste sjekirice kao i recimo u drugim zemljama...nesto je tu bilo povezano a mene zanima sta? Kako se zvao narod koji je zivio u bronzanom dobu? Kako su rimljani dospjeli do V.Britanije i Afrike? Kako su znali da te zemlje uopste i postoje? Ok, Afrika i nije previse daleko od Evrope ali V.Britanija nije bas previse blizu da bi se golim okom mogla vidjeti pa da na osnovu toga oni krenu u istrazivanje. Uostalom, zar nisu kelti bili tamo prije rimljana?
Bas me zanima sta mislite o svemu ovome

[Pretorijanac]

Po literaturi Dragoslava Srejovića nadjoh da smo treći Turci na ovim prostorima, od početka vremena do danas. Bedak!
Ja sam hteo da budem potomak starih Grka. Na žalost izgleda da ni Grci nisu čisti.
Nacije i nacionalizam su fiktivna stvar, koja je tu da se vlast učvrsti.
Ako me pamćenje dobro služi, može da se isprati kretanje Vinčanske grupe od Anadolije do ovih naših područja.
Početkom bronzanog doba mislim da je bio drugi. I u srednjem veku treći talas.
Što se tiče sličnosti medju artefaktima, tako je od početka vremena do danas.
Funkcionalnije forme oruđa, oružja, nakita, pisma su lako nalazile put do udaljenih mesta.
Tamo su kopirane i uobličavane u lokalnim radionicama.
Što se tiče Rimljana u Britaniji, to je jednostavna stvar.
Lamanš nije Tihi Okean, Rimljani su vešti moreplovci, a i da nisu, rekli bi im poraženi Gali, da je Britanija tu.

Na ovu temu se ne može mnogo ni reći... Ne znam mnogo o tom vremenu, ali jednom rečju, onako skromno - Evropom su dominirali Kelti...
Ma gde grci čisti...oni su veći turci nego mi, ali ponos im je veoma veliki... Narodi su se za ovih 1500 godina toliko izmešali (a mi ovde na Balkanu pogotovo) tako da je svako istraživanje veliki posao koji na kraju rezultira samo "teorijom". Ko je baš zagrejan na tu temu, eno mu na forumu Krstarice...likovi provode godine u bistrenju mutne vode...i kad se okrenu, opet su tu gde su i bili...

Ja znam za narod koji je nastanjivao moj kraj pre seoba... Jer sve posle seoba me ne interesuje, zato što upravo tada nastaje to veliko mešanje koje traje do danas...

[acervonec]

Vumi ljepo da te zanimaju i stvari koje stoje iza samih predmeta! Evo nekoliko odgovora, razbijenih zbog duljine na tri posta:
Za neka imena nacija i plemena prije dolaska Rimljana znamo iz rimskih i grčkih izvora. Ti mogu biti točni a i pogrešni. Lako i često su grčki i rimski pisci pogrešno tumačili nešto što su samo čuli a ne i poznavali. Neke od njihovih tvrdnji se može korigirati sa analizom jezika, recimo natpisa u etruščanskom, venetskom i retijskom jeziku, ili čak osobnih imena starosjedioca na rimsko dobnim spomenicima (oltarima i nadgrobnicima). Tako se od prilike zna, da su pred Rimljanima na Balkanu živjela različita Keltska, Ilirska, Venetska, Tračanska... plemena. Pošto se zna, da su Kelti došli negdje u 3. stoljeću, postavlja se pitanje ko je tu živio pre njih.
Veoma prosta formula „pre Rimljana Kelti, pre Kelta Iliri“ koju smo učili u školi nije tačna. Pravi Iliri su živjeli negdje u južnoj Dalmaciji a kasnije se ime upotrebljavalo za razna plemena na istočnoj obali Jadrana i na Balkanu. Bez dobrih genetskih analiza teško ćemo dobiti preciznu etničku sliku, a bez vremeplova vjerojatno nikad nećemo znati njihova imena...
Ali na osnovu njihove kulture možemo ipak nešto naslutiti o njima. Naselja i nekropole, koje pripadaju isti „kulturni grupi“, (sa sličnom nošnjom, pogrebnim ritualom ipd.) mogu pripadati istoj „naciji“ – mada to nije nužno. Isto tako, kad se na nekom prostoru zamjeni kultura, religija, tehnologija, a stara naselja pri tom nasilno propadaju, to vjerojatno znači etničke promjene. Takvih je bilo u prahistoriji prilično puno, samo ih kod nas ne možemo vezati na historijske događaje kako je to moguće u staroj Grčkoj (Minojci / Mikenci / Dorci).
Ako tada zbrojiš recimo velike promjene u praistoriji Vojvodine (Vinčanci su samo jedni od doseljenika) pa onda Skordiske, Rimljane i sve kasnije osvajače koji su bar nekoliko vremena živjeli na tom prostoru (Sarmati, Huni, Gepidi, Goti, Hazari, Avari, Kumani, Mađari, Srbi, Turci, Njemci... ), vidiš, da si bliži brojki 30 nego tri.

[acervonec]

Što se tiče brončanih sekira (ili fibula) i njihove rasprostranjenosti preko cijele Europe, to je stvar tehnologije i trgovine. Ne smiješ praviti grešku i smatrati, da su ti ljudi bili glupi i čučali u svojim selima samo zbog toga, jer je njihova tehnologija sa našeg stajališta primitivna. Pronalazak bronce je značio tehnološku revoluciju, pa se njezina primjena brzo širila. A sa njom i novi tipovi oruđa, oružja i nakita. Ali to ne znači, da su njezini korisnici etničko bliski. Znanje a posebno trgovina lako prelazi etničke granice... Danas nalaziš slične automobile po cijeli Europi, bez obzira, ko ga je (ne tako davno) izumio i koliko od njih je izrađenih u drugim krajevima svijeta... Ali: još uvijek je na njemačkim cestama više njemačkih a na francuskih više francuskih automobila. To su male razlike u izradi i rasprostranjenosti nekih tipova i varijanti sjekirica koje proučavaju arheolozi i na osnovu kojih se može odrediti lokalne radionice. (A što je sa kragujevačkom Zastavom? Jel još uvjek radi za Fiat? To bi se u arheološki terminologiji zvalo „tehnološki utjecaj sa Apeninskog poluostrva“...)

[acervonec]

O Britanskom otočju: Tamo su velika nalazišta kositra, koji je pored bakra bitan za izradu bronce. Bakar je u Europi prilično čest, a kositar rijedak. Zato se za Britanski kositar (i otočje) znalo širom Europe već u bronzano doba. (Susjedi preko kanala su, naravno, znali za njih još mnogo prije). Ne misli, da se u preistoriji nije putovalo i trgovalo na velike daljine. Strateški (dobar kremenjak, obsidijan, kositar, so) i luksuzni (školjke, jantar, zlato) materijali su putovali stotine, pa i hiljade kilometara. Grčki trgovci su redovno plovili do Engleske, a istraživači i do Skandinavije...
I ne budi tako kopnen i Europocentričan: u Antici se lakše putavalo morem, zato su Rimljani dobro znali što je Afrika, a vrlo malo o tome, što se nalazi sjeverno od Alpa...

Pozdrav!

[Vumi]

Hvala na odgovoru...

[Pretorijanac]

Ljudi nemojte samo ovo da povuče na nacionalizam i da bude jedna od onih "ko je kome pobio više" tema.

[Pretorijanac]

Ajde probaću da odvučem pričaniju na drugu stranu.
Vazda je ovo bilo relativno retko naseljeno područje.
Ovaj naš XYU region je uvek kasnio sa inovacijama za ostalim regijama Evrope, počev od praistorije do danas. Zašto je to tako?
Najpametnije što sam ja uspeo da smislim je da se kao i naši preci nalazimo na vetrometini.
Sa jedne strane Evropa, sa druge Azija a naša pleća nejaka.
Tu mi pade na pamet Britanija i Italija i povoljnost njihovih geografskih položaja.
A onda gledam ove druge kontinentalne narode, i oni su mogli da budu poraženi i pregaženi pa im ništa ne fali.
Da li je moguće da se jedna nacija pretapa u drugu ako ona ima jaču "nacionalnu svest"?
Za mene "budjenje nacionalnog identiteta" je jednako ispiranju mozga.
Možda je samo brojnija i naprednija vojska dovoljna da se uzurpira il opstane.

Vic:
Godine 2o15 biće samo dve zemlje u Evropi:
Srbija i Evropska Unija.

Šta kažete vi? Koj nam je? Da nije neko bacio neku vračku na naš region?

Narodna apatija...