TROJA (sve na jednom mjestu)

[eclipse4]

gde kupiti knjigu?hocu i ja.....

[Grga]

"eclipse4" I ti dobijaš knjigu besplatno samo javi adresu na ovaj mail...
grginmali@gmail.com

[Grga]

Dakle, morao bih na jedan kratak put prema jednoj državi i u toj istoj državi obići poznati grad sa širom okolinom. Da, da, na mjestu legendarne Troje, Ilija, ili Pergama, kako su je zvali u ranijim vremenima, danas je taj grad sa svojom znamenitom tvrđavom, za koju mislim da je bila mjesto stanovanja trojanskoga kralja Prijama, njegovih sinova, kćeri, pa čak i nekih bogova poput Atene i Apolona... Ustvari (po Ilijadi) Trojom se zvala baš ova tvrđava. Dominira svojom ljepotom na ulazu u veliki grad (po Homeru) vrlo blizu mjesta gdje rijeke Skamandar i Simoent spajaju svoje vale. Tamo je Ahil trčao dobro sagrađenim kamenim cestama. Tamo je stajao Odisejev prevarantski drveni konj kojeg su Trojanci uvukli kroz vrata obrambenih zidina, misleći da su od bogova dobili poklon, a u stvari, tek tada su izgubili sve teške bitke u desetogodišnjem ratu sa Grcima...
Deset godina ubijanja samo zbog jedne zaljubljene žene, lijepe Helene, zakonite supruge Menelaja, kralja grčke pokrajine Sparte. Helena je pobjegla u Troju sa Aleksandrom, sinom trojanskog kralja Prijama, što je jako razbjesnilo kralja Sparte, pa ovaj pozove u pomoć rođenog brata Agamemnona, kralja druge grčke pokrajine, Mikene. Te dvije stare grčke kraljevske pokrajine bile su na prostorima današnjeg Peloponeza na krajnjem jugu Grčke.
Dva kralja, dva rođena brata, sa popriličnim brojem svojih brodova, te brodovima odanih saveznika krenuše u ratni pohod kako bi vratili kući jednu lijepu ženu...
Cijela Ilijada čini se nestvarno. Izgleda kao izmišljena priča, starinski mit, prepun bajkovitih događaja koji i u današnja moderna vremena zvuče fantastično, ali - kada se pažljivo prostudiraju svi događaji, priča i nije baš obična dječija bajka. Opisana je kao da se dogodila, jučer, danas, pa čak i sutra. Nevjerojatno je razumljiva kada se logično i temeljito čita, te uspoređuje s današnjim zemljopisnim krajolikom.
Ajde da na samom početku ove knjige probamo pretresti ljudski rod od samog početka svijeta, kako to opisuju priče klasične starine. Neka mi ne zamjere pojedine religije ako poneki detalj bude sličan, jer ja samo prepisujem već odavno napisano, sa ponekim svojim komentarom i usput od nekoga ''posuđenom'' ali meni korisnom fotografijom...

mozda konkrentne dokaze objavis ovde jer ove fotke skadra u stvari nista ne dokazuju ! dali je mozda prvo potrebno naruciti knjigu i tek onda saznati zasto su grci na pr. gradili hiljade
brodova da bi stigli do troje a ne fino noge u ruke pa pesaka prosetali do obliznjeg grada tj. po tvojoj teoriji danasnjeg skadra !?!?

[Grga]

Imam objašnjenje.Nisu mogli kopnom jer nisu bili kao država veliki kao danas. Živjeli su na Peloponezu, na jugu Grčke. Na sjeveru su,kopnom, imali brojne neprijatelje. Pazi samo na ovaj dio ...Pelop, Tantalov sin već je bio u ratu sa susjednim trojanskim kraljevstvom. Izgubio je ovaj rat i protjeran je u Grčku...Za detaljniji odgovor treba više vremena. Moram najprije sastaviti redoslijed za ovu knjigu a slike Skadra se baš tu uklapaju. Onda npr. Heraklo,grčki veliki junak, putuje i ratuje Ilirskom zemljom, prelazi preko rijeke Eridan, dođe do nimfi, pa bogu Nereju...itd...da ne dužim,. Pokušat ću na ovom forumu objasnit svaku priloženu sliku Skadra jer je jako važna pri čitanju Ilijade...

[Grga]

ODLAZAK U GRČKU

Veliki grčki junak Heraklo jednom davno već je opljačkao Troju. Ubio je kralja Laomedonta, oteo njegovu kćer, inače Prijamovu sestru, odveo ju kao ratni plijen i poklonio svome prijatelju Telamonu, knezu salaminskom. Iako je postala kneginja, kralj Prijam, kad je odrastao, odluči da svoju sestru vrati kući. Aleksandar zamoli oca da baš njega pošalje u Grčku i da će, ako bude trebalo, silom vratiti svoju tetku. Prijam pristaje, dobro opremi brodovlje, sakupi brojne saveznike iz Frigije i Peonije i sa silnom vojskom pošalje sina u Grčku. Slučajno se dogodilo da je kralj Sparte Menelaj pošao u posjet jednom svom prijatelju, pa su se dvije flote na moru mimoišle. Aleksandar dolazi u Spartu...i upozna lijepu Helenu, Menelajevu ženu. Planula je obostrana ljubav pa je trojanska flota napustila Grčku bez Prijamove sestre, ali sa novim članom posade - lijepom kraljicom Helenom...
Ne vjerujem da su na ovako građenim brodovima, sa mnoštvom veslača, kao što je prikazano na nedavno snimljenom igranom filmu, Grci doplovili do Troje, jer Homer ne pominje vesla, već povoljan vjetar , što ukazuje samo na jedrenjake.
Po jednoj priči, Helena i Paris živjeli su neko vrijeme na otoku Kranoja, a kad su potrošili ratni plijen vratili su se u Troju. Druga priča kaže da su se za tri dana vratili nazad – i to mi je bio jedan od važnijih podataka kod traženja trojanskog krajolika... Ovdje mi je obilato pomogao jedan pomorski stručnjak za jedrenjake i njihove brzine. Najbrže jedrenjake izgradili su Englezi i išli su oko pet čvorova na sat, što bi u prijevodu na metrički sistem mjerenja daljine bilo oko devet kilometera. Pošto ja jedan čvor jedna nautička milja (nešto manje od tisuću devetsto metara), Trojanski brodovi sigurno nisu plovili ovom brzinom, ali uz povoljni vjetar mogli su dostići do tri čvora. Znači, za sat vremena - oko šest kilometara, za dvadeset četiri sata - oko sto četrdeset kilometara, za tri dana - oko četiri stotine trideset kilometara... Troja je stoga od zapadnog dijela Peloponeza, grčkog kraljevstva, udaljena otprilike upravo toliko kilometara. Od istočnog dijela Peloponeza do općenito prihvaćene Schliemannove Troje u Maloj Aziji, udaljenost je otprilike oko dvije stotine kilometara. Dakle, više nego duplo manje - otprilike dan i koji sat plovidbe. Ovo je prva velika pogreška kod odabira lokacije Troje. Očigledno se vidi prilagođavanje teksta Ilijade odabranom krajoliku.
Prilažem dvije karte kilometraže od Peloponeza do obje Troje...

[Vumi]

Mene samo zanima, kako je slijepi Homer mogao tako dobro opisati sve to. Negdje sam ili cuo ili procitao, da Homer uopste nije pisac svega ovoga vec mu je samo to pripisano a pisac je sasvim neko drugi. Sada da me pitate gdje sam to cuo ili procitao, ne znam

[Grga]

NARAŠTAJI LJUDSKOG RODA

Prvi ljudi koje su stvorili bogovi zvali su se ''zlatnim naraštajem''. Živjeli su bezbrižno, daleko od teškog posla, briga, starosti, bolesti...Nebom je vladao bog Kron koji im je omogućio lijepe blagodeti. Ovaj naraštaj ljudi, po odluci Sudbine, nestao je sa zemlje, da bi naprosto postali dobri bogovi, zaštitnici ( ali se ne pominje koga su to štitili). Bili su obavijeni u gustu maglu, oblijetali su oko zemlje, čuvali pravdu i svetili se svima nasilnicima...
Onda su bogovi stvorili drugi, srebrni, naraštaj ljudskog roda. Do stote godine života bili su kao današnja djeca, ovisna o roditeljima. Kad su dozreli do mladalačke dobi ostalo im je još kratko vremena za dalji život. Nepromišljena djela ove ljude bacale su u bijedu, griješili su jedni protiv drugih, nisu častili bogove doličnim žrtvama, pa ih je stoga Zeus, Kronov sin, uklonio sa zemlje zbog nepoštovanja svojih stvoritelja. Dozvoljeno im je obilaziti zemlju samo kao smrtni demoni...
Zeus je stvorio i treći, mjedeni, naraštaj ljudskog roda. Bili su okrutni, skloni ratovanju, gledali kako jedan drugom da napakoste, prezirali poljske plodove, hranili se životinjskim mesom, bili su jako tvrdoglavi, a i tijelo im je bilo golemo, divovsko... Koliko god bili jaki i užasni dignuli su ruke jedni na druge, ali ipak, bili su preslabi protiv crne smrti koja ih je sa sunčanog svjetla odvlačila u jezovitu noć podzemnog svijeta...
Kad je zemlja i taj naraštaj sakrila, Zeus proizvede i četvrti naraštaj ljudi. Bili su plemenitiji i pravičniji od prethodnog naraštaja. Zvali su ih i polubogovima. Na kraju je i njih uništio razdor i ratovi, jedne pred vratima Tebe, druge na bojištu pod Trojom, kamo su u golemom broju doplovili radi lijepe Helene. Na svršetku svog zemaljskog života Zeus im je dao boravište na kraju svijeta, u Okeanu, na Blaženim otocima. Ondje nakon smrti (?) provode sretan i bezbrižan život gdje im plodna zemlja tri puta godišnje daje za okrijepu plodove slatke kao med...
Ovu priču je, sa uzdahom, ispripovijedao stari pjesnik Heziod. Inače, živio je u petom, željeznom, naraštaju, koji je također bio nasilan, ratoboran i vrlo loš... Heziod se čak i stidio ovog naraštaja ljudskog roda u kojemu je i osobno bio nazočan. Taj isti narod najvjerojatnije je današnja ''moderna'' civilizacija... Eto od koga bi Homer mogao čuti priče iz klasične starine...
Ako se mene pita bojim se da ćemo i mi biti nasilno zbrisani sa lica zemlje. Kada se jednom Bog naljuti stisnut će sudbonosno dugme i resetirati cijelo čovječanstvo. Mrtva tjelesa na zemlji pretvoriti će se u prah i pepeo, a duše umrlih otići će na presudu Svevišnjem...
Usporedio bi ovo kao nešto slično načinu rada kompjutora, kojem izbrišemo kompletnu memoriju laganim stiskom pravog dugmeta tastature, ili, još slikovitije, opisom sveprisutnoga mobitela. Ako nema signala, ustvari, ako nema dometa do prvog repetitora, ne može se ama baš nikakva veza ni sa kime uspostaviti i mobitel, kao aparat, stoga je potpuno bezvrijedan...Nema dušu...
Bojim se da će se naš Stvoritelj naljutiti i bubnuti šakom famozno resetirajuće dugme današnje kompletne civilizacije, što, dapače, ne bi bilo baš tako tragično, gledajući kako pojedinci uživaju u blagodetima života, dok većina od odprilike sedam milijardi ljudi doslovno gladuje. Dragi Bože smiluj se svima nama... nesretnima jadnicima...
Postoje li bilo kakvi dokazi ovih civilizacija? Naravno da postoje.
Što se tiče Homera ne mora značiti da je Ilijadu izmislio i upamtio na pamet. Aleksandar Makedonski, potomak loze Karanović ( Grci kažu da je bio "Grk", a i prezime mu je "grčko"), na svojim ratnim pohodima nosio je pisanu knjigu Ilijade. Osim toga za vrijeme trojanskog rata Grci nisu imali pismo za razliku od Trojanaca. Grci za Aleksandra Makedonskog kažu da je bio Grk samo zato što mu je službeno pismo bilo grčko. Kao kad bi kršćani na našim prostorima rekli da su Latini samo zato što im je službeni jezik bio Latinski...

[Enigma]

Grga, danas ništa, nije vrag da si se zapio, štivo je zanimljivo i poučno, molim te da nastaviš dalje.

[Grga]

Ne vjerujem da su na ovako građenim brodovima, Grci doplovili do Troje, jer Homer ne pominje samo vesla, već povoljan vjetar , što ukazuje na jedrenjake (prva slika).
Jedan primjer...Po nalogu bogova nimfa Kalipso pušta Odiseja iz ''zarobljeništva'' na otoku Ogigija i usput mu je morala dati brodić sa jedrima kako bi otplovio svojoj kući. Nigdje se ne pominje zbog čega je Odisej zaostao za pobjedničkom grčkom flotomposlije rata sa Trojancima. Jednostavno je zalutao na nekom ''nepoznatom moru''... Ima li naznaka bilo kakvog dokaza za postojanje misterioznog otoka Ogigije?
Ima...
Evo jedne fotografije, a svoje objašnjenje ponudit ću vam kad dobro razmislite šta vidite... Koji dio svijeta bi ovo mogao biti (druga slika)?

Tek kada je grčka flota došla do trojanske obale, kada su se, po ratnom zakonu, razmjestili na kopnu, pješadija je, pod punom ratnom opremom - oklopima, štitovima, mačevima i kopljima - bila spremna krenuti prema dobro utvrđenom gradu. Od mora do zidina trebalo im je četiri sata pješačenja...
Četiri sata pod punom i teškom ratnom opremom.
Ako običan pješak za sat vremena pređe oko pet kilometara, ova vojska nije mogla više od četiri. Četiri sata puta četiri kilometra je oko šesnaest kilometara, otprilike... (treća slika)
Schliemannova Troja na turskom dijelu Male Azije skoro je uz samu morsku obalu... (četvrta slika)
Ovo je druga velika pogreška pri tumačenju Homerova opisa drevnog epa.
Mislim da ne moram puno objašnjavati na koji grad i na koju državu mislim kada sam, po starim Homerovim govorima, pokušao geografski locirati Troju. Drevna i legendarna, zaboravljena i mitska, grad i država, Troja, Ilij ili Pergam upravo su ovdje – na prostoru grada Skadra u Albaniji.
Skadar...
Nekad davno glavni grad svih Ilirskih plemena, potomaka naroda na ovim našim područjima. Samo u Skadru uklapaju se skoro svi događaji opisani u Ilijadi i Odiseji. Imam nepobitne dokaze bez iti jedne promjene teksta u ovim epovima, osim na mjestima gdje ni Homer nije bio siguran u svoje pričanje.